Istraživanja javnog mnijenja potpore političkim strankama ili popularno zvane ankete, često znaju imati važnu ulogu pri odabiru opcije na izborima. Cilj ankete nije samo prikazati potporu određenoj političkoj opciji, već i sugerirati kome se isplati dati glas na izborima. Istraživanja javnog mnijenja i ankete popularnosti stranaka često su predmet rasprave i analize u političkom životu.
No jedan od ključnih problema istraživanja javnog mnijenja jest činjenica da statistička greška koja je najčešće između tri i četiri posto može imati veliku ulogu na konačan izgled ankete, ali i što se navedena provodi po principu gdje je RH jedna izborna jedinica. Također treba imati na umu da postoje i određene političke opcije koje na određene načine utječu na ishod istraživanja. Prilikom predstavljanja ankete na jednoj od nacionalnih TV kuća, reporter naglašava kako samo određeni broj stranaka prelazi izborni prag od 5 posto.
Ankete mogu biti dobar pokazatelj trenda rasta ili pada podrške određenoj političkoj opciji, no ne smije ih se shvaćati doslovno, a nikako nije preporučljivo samo na temelju anketa donositi odluku komu dati svoj glas. Posebno je problematičan dio koji se odnosi na takozvano prelaženje izbornog praga jer navodi na potpuno krivi trag.
Ankete su predviđale izborni neuspjeh 2020.
Jedan od primjera koji ističe nedostatke u vjerodostojnosti takvih istraživanja datira iz 2020. godine, kada je jedno istraživanje provedeno mjesec dana prije izbora (7. lipnja 2020.) pokazalo da se stranka Most nalazi na samo 4.1 posto podrške. Prema tim rezultatima, predviđeno je da bi Most na izborima osvojio samo 4 mandata u Hrvatskom saboru.
Ovi rezultati izazvali su živu raspravu u javnosti, stvarajući priču o navodnom slobodnom padu stranke Bože Petrova i Nikole Grmoje. Predviđanja su išla daleko do te mjere da su skeptici tvrdili kako stranka neće osvojiti ni ta četiri mandata u Hrvatskom saboru te tvrdnji kako Most neće preživjeti izborni fijasko koji su mu predviđale ankete.
Međutim, stvarnost je pokazala potpuno suprotno. Na izborima održanim 5. srpnja 2020. godine, stranka Most je osvojila 7.39 posto glasova, što je rezultiralo sa čak 8 mandata u Hrvatskom saboru, a vrlo malo im je falilo za još bolji rezultat. Ovi rezultati su dvostruko viši od predviđenih u istraživanjima, kako u smislu postotka podrške tako i broja mandata.
Izbori za Europski parlament 2019.
Još jedan od primjera disbalansa između anketa i izbornog rezultata pokazuje primjer iz 2019. godine. Anketari su predviđali izborni kolaps liste Hrvatskih suverenista koju je predvodila Ruža Tomašić dajući joj male ili nikakve šanse za prelazak izbornog praga i povratak u Europski parlament. U istraživanju objavljenom nešto više od mjesec dana uoči izbora, preciznije 7. travnja 2019. godine lista Suverenista bilježila je tek 4 posto potpore, i bila daleko ispod izbornog praga od 5 posto. Kroz medije se širila priča o slabosti te koalicije, a javnost je bila sklonija podržati druge desne liste kojima su ankete predviđale veći uspjeh.
No, izbori su pokazali potpuno drugačiju sliku. Lista Hrvatskih suverenista, osvojila je impresivnih preko 91 000 glasova, što je činilo 8.52 posto ukupnog glasačkog tijela. Nositeljica liste Ruža Tomašić sama je osvojila gotovo 70 000 preferencijalnih glasova. Ovaj rezultat postavio je Suvereniste kao treću najjaču političku snagu na tim izborima. U stvari, Suverenistima je nedostajalo vrlo malo glasova za osvajanje drugog briselskog mandata. Nisu to bili jedini primjeri u kojima su ankete navodile na birače na krivi trag, no ističu se kao najočitiji primjeri.
Razlika između stvarnih rezultata izbora i predviđanja anketa jasno ukazuje na nedostatke u metodologiji istraživanja javnog mnijenja. Pitanja postavljena u anketama, uzorci ispitanika ili čak način prikupljanja podataka mogu biti faktori koji narušavaju pouzdanost rezultata.
Osim toga, ovakve situacije ukazuju na opasnost od prebrzog donošenja zaključaka i preuranjenog proglašavanja političkih trendova na temelju anketa. Politika je dinamično područje, a stvarna podrška strankama može se promijeniti u kratkom vremenskom razdoblju.
Stoga, dok istraživanja javnog mnijenja mogu pružiti korisne uvide u političku klimu, važno je uzeti ih s određenom dozom opreza i svijesti o njihovim ograničenjima. Samo promatranje izbornih rezultata može pružiti potpunu sliku stvarne podrške strankama i političkih preferencija građana.
Izvor: IzboriHR
