Predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je da će se Hrvatski sabor raspustiti najkasnije 22. ožujka, što znači da će se izbori za novi, 11. saziv Sabora održati prije izbora za Europski parlament koji su na rasporedu 9. lipnja ove godine.
Prema Ustavu predsjednik RH Zoran Milanović određuje konkretan datum održavanja izbora, ali i saziva konstituirajuću sjednicu novog saziva.
Prema propisanim pravilima, nakon stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora, predsjednik će na raspolaganju imati četiri nedjelje, s obveznim razdobljem od najmanje 30, a najviše 60 dana do dana održavanja izbora.
Ukoliko se Sabor raspusti idući petak, 15. ožujka, najraniji mogući datum održavanja izbora je 21. travanj, a najkasniji 12. svibanj.
Odluči li vladajuća većina 22. ožujka raspustiti Sabor, izbori bi najranije mogli biti u nedjelju 28. travnja, dok bi najkasniji datum održavanja izbora morao biti 19. svibnja.
| Datum raspisivanja | Mogući datumi izbora |
|---|---|
| 15. ožujka | 21. travnja, 28. travnja, 5. svibnja, 12. svibnja |
| 22. ožujka | 28. travnja, 5. svibnja, 12. svibnja, 19. svibnja |
HDZ drži vodeću poziciju
RTL je nedavno objavio rezultate najnovijeg CRO Demoskopa za razdoblje od 31. siječnja do 2. veljače. Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika, s standardnom greškom uzorka od ±2.77 posto, te razinom pouzdanosti od 95 posto. Iz ovih rezultata jasno proizlazi da HDZ, unatoč blagom padu, i dalje drži vodeću poziciju ispred svih ostalih stranaka.
| Stranka | Postotak podrške |
|---|---|
| HDZ | 25.6% |
| SDP | 16% |
| Most | 9.1% |
| Možemo | 8.4% |
| Domovinski pokret | 8.4% |
| Centar | 1.5% |
| IDS | 1.3% |
| Odlučnost i pravednost | 1.3% |
Prvi izbori s novim izbornim jedinicama
Saborski zastupnici biraju se na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, a biraju ih svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina života.
U Sabor se bira 151 zastupnik, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri bira dijaspora odnosno birači bez prebivališta u Hrvatskoj, osam pripadnici nacionalnih manjina u posebnoj, 12. jedinici. Birači u Hrvatskoj imaju pravo i preferencijalnog glasa tj. na glasačkom listiću mogu označiti kandidata kojem daju prednost pred ostalima.
Oko petine birača na nadolazećim će izborima promijeniti izbornu jedinicu u kojoj su do tada glasovali.
Sabor je, naime, jesenas donio novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika koji ne mijenja postojeći izborni sustav, ali u određenoj mjeri mijenja karte izbornih jedinica.
Najveća promjena je u Zagrebu koji se, umjesto na četiri, dijeli na tri izborne jedinice i po novome potpada pod prvu, drugu i šestu izbornu jedinicu.
Liste za izbor zastupnika mogu predložiti stranke, koalicije stranaka i birači.
Osim u Hrvatskoj, izbori za Sabor provode se i u inozemstvu, u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava.
Na posljednjim saborskim izborima, u srpnju 2020., glasovalo se u 42 države diljem svijeta. Prva se, prema hrvatskom vremenu, otvaraju biračka mjesta u Australiji, u Canberri, Sydneyju i Melbourneu, a posljednje biračko mjesto u Los Angelesu.
Pravilnost izborne promidžbe na izborima nadzire Državno izborno povjerenstvo.
Ponašanje izbornih sudionika u promidžbi i na samim izborima, ocjenjuje Etičko povjerenstvo, nadstranačko tijelo koje imenuje Ustavni sud Republike Hrvatske.
Izvor: IzboriHR / HRT
