Saborski zastupnik i kandidat na koalicije Mosta i Hrvatskih suvernista na 14. mjestu u VI. izbornoj jedinici Marko Milanović Litre upozorio je na razloge smanjenja životnog standarda u Republici Hrvatskoj. „U razdoblju najveće zabilježene financijske krize u Europi, odluka hrvatske vlade da se pridruži eurozoni nedvojbeno je pridonijela sve lošijem životnom standardu koji pogađa našu naciju. Ovaj izbor Andreja Plenkovića izravno je utjecao na svakodnevni život hrvatskih obitelji koje su se našle u sve većoj krizi zbog svakodnevnih troškova života.“
Iako se Vlada Andreja Plenkovića hvali svojim rezultatima te posebno naglašavaju gospodarski rast i povećanje životnog standarda, situacija ipak nije tako bajna kao što vladajući prikazuju.
Vlada je nedavno objavila da je prosječna neto plaća isplaćena u Hrvatskoj u prosincu 2023. godine iznosila 1191 euro što je porast od 13,9 posto u odnosu na prosinac 2022. godine. Rast, odnosno pad prosječne plaće u državi može biti dobar pokazatelj ekonomske situacije u državi, međutim potrebno je osvrnuti se i ostale pokazatelje ekonomskih prilika u RH.
Hrvatska ima najveću stopu inflacije u eurozoni
Nominalno povećanje plaća ne znači ništa, ako taj isti rast nije pokrio rast stope inflacije. Inflacija je za veljaču iznosila 4.1 posto. Prema podacima EUROSTAT-a, godišnja stopa inflacije u veljači mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u Hrvatskoj je iznosila 4.8 posto, dok je na mjesečnoj razini, u odnosu na siječanj 2024., porasla za 0.3 posto. U cijeloj eurozoni prosječna godišnja stopa inflacije u veljači je iznosila 2.6 posto, a najvišu stopu inflacije je zabilježila upravo Hrvatska.
Rast plaća je uzaludan, ako si građani s većom plaćom mogu priuštiti manje
Iako bilježimo rast primanja, to jest plaća u RH, činjenica je da taj rast ne pokriva povećanje cijena, što znači da iako su plaće veće, za isti iznos, građani si mogu priuštiti manje nego ranije. Premijer Plenković i guverner HNB-a Vujčić uvjeravali su javnost da neće doći do povećanja cijena, a ako i bude poskupljenja, ona će biti “vrlo blaga i jednokratna“ te sada s vremenskim odmakom imamo priliku vidjeti da je to bila neistina budući da je oko dvije trećine proizvoda poskupjelo u prvih godinu dana od ulaska Hrvatske u eurozonu.
„Od vladajućih slušamo priče o tome kako su rasle plaće u Hrvatskoj, ali stvarnost je u potpunosti drugačija, neobuzdana inflacija koja je proizašla iz loših odluka Vlade veća je od svih povećanja plaća, ostavljajući Hrvatice i Hrvate da se bore sa sve većim troškovima najosnovnijih dnevnih potreba,“ rekao je Milanović Litre.
Mlade obitelji mogu samo sanjati o kupovini nekretnine
Zastupnik Suverenista nadovezao se i na goruću temu za mladog čovjeka koji planira zasnovati obitelj rekavši da je stambena kriza potaknuta loše osmišljenim Vladinim APN kreditima te da je na taj način mladim obiteljima gotovo nemoguće postati vlasnikom vlastitih kvadrata. Cijene nekretnina odavno su otišle do razine koja mlade obitelji ostavlja bez mogućnosti da kupe vlastiti stan, istodobno u većim gradovima gotovo je nemoguće pronaći povoljan najam stana.
„Danas je mladim obiteljima gotovo nemoguće samostalno kupiti svoj dom. Subvencije su bile namijenjene pružanju potpore, ali su zapravo povećale cijenu nekretnina te su umjesto pomoći postale leglo korupcije, narušavajući stambeno tržište i stavljajući vlasništvo nad kućama izvan dosega brojnih marljivih Hrvatica i Hrvata.“
Prosječna cijena kvadrata stana u gradu Zagrebu u rujnu 2023. godine iznosila je 2623 eura, dok je godinu dana ranije ta cijena bila niža za skoro 200 eura. Za stan od 60 kvadrata, građani s neriješenim stambenim pitanjem morali bi izdvojiti gotovo 160.000 eura što je za veliku većinu mladih građana RH cijena teško ostvarivo.
Zdravstveni sektor uvelike koči daljnji razvoj
Jedan od ključnih problema u današnjoj Hrvatskoj svakako predstavlja nefunkcionalnost zdravstvenog sustava. Naš sugovornik Milanović Litre upozorava na sustavno zanemarivanje zdravstvenog sektora od strane vladajućih.
„Kronično nedovoljno financiranje i loše financijsko upravljanje doveli su do zdravstvenog sustava opsjednutog beskrajnim listama čekanja, gotovo dramatičnim nedostatkom osnovnog medicinskog osoblja i infrastrukturom koja se raspada i koja ne zadovoljava potrebe naših ljudi. Egzodus mladih liječnika, otjeran preopterećenošću, nedovoljnim naknadama i nedostatkom stručne podrške, dodatno pogoršava ovu krizu.
Potreban je potpuni zaokret u društvu
Milanović Litre izrazio je zabrinutost zbog odluka Vlade, za koju smatra da sustavno potkopava dobrobit i prosperitet hrvatskih obitelji te upozorava da politike koje provode Plenković i njegova vlada zanemaruju trenutne potrebe građana, ali i ugrožavaju budućnost naše nacije.
Zaključno, zastupnik Suverenista pozvao je na sveobuhvatno preispitivanje prioriteta, a poseban fokus posvetio je politikama koje istinski podržavaju i uzdižu hrvatski narod. Poručio je i da nam je potrebna Vlada koja će biti na strani građana i koja se zalaže za transparentnost, bori protiv korupcije i obvezuje se na značajne reforme u zdravstvenom i gospodarskom sektoru. „ Samo takvim odlučnim djelovanjem možemo se nadati obnovi životnog standarda i osiguravanju zdravije i prosperitetnije budućnosti za sve Hrvatice i Hrvate.“
IzboriHR
