U svijetlu sve aktualnije teme oko uvođenja obaveznog vojnog roka u Republici Hrvatskoj s posebnim interesom pratimo i događaje diljem Europe po tom istom pitanju. Švedska, nekada poznata po svojoj neutralnoj politici, suočena je s novom realnošću u sjeni rata u Ukrajini. Švedski ministri obrane upućuju ozbiljna upozorenja građanima, naglašavajući potrebu za spremnošću na ratne sukobe.
Tradicionalno neutralna Švedska, uz Finsku, 2022. je napustila desetljeća neutralnosti i zatražila pristupanje NATO-u kao odgovor na rusku agresiju. Dok je Finska već postala članica, švedska kandidatura suočena je s preprekama od strane Turske i Mađarske.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan kritizirao je navodnu neaktivnost nacije protiv islamofobije, nazivajući to “crvenom linijom”. Mađarska je također izrazila zabrinutost oko švedskog članstva.
Erdoğan je kasnije dao odobrenje za pristupanje Švedske NATO-u, iako Narodna skupština Turske još treba dati zeleno svjetlo. Mađarski premijer Viktor Orbán rekao je krajem prošle godine da se njegovoj zemlji ne žuri odobriti kandidaturu Švedske.
Međutim, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je prošlog tjedna za njemačku novinsku agenciju DPA da je Švedska učinila sve potrebne ustupke, predviđajući da će zemlja biti odobrena kao 32. članica NATO-a do sljedećeg summita, zakazanog za srpanj u Washingtonu.
Ministar civilne obrane Carl-Oskar Bohlin izrazio je zabrinutost, poručujući da je “tješiti se iluzijom mira postalo opasnije nego ikad”. Naglasio je da je rat u Švedskoj realna mogućnost, pozivajući na jačanje svijesti o situaciji i poduzimanje konkretnih koraka za poboljšanje civilne obrane.
Bohlin je naglasio da se “društvena otpornost” ne gradi samo na svijesti, već i na praktičnim koracima. Poziva građane, poduzeća i donositelje odluka da se aktivno pripreme za moguće sukobe.
Ministar obrane Pål Jonson upozorio je na “opasniji svijet” u kontekstu ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku. Izrazio je zabrinutost i glede nesigurnosti u pogledu budućeg smjera SAD-a.
Novi kontekst za Švedsku
Jonson je naglasio da je neophodna “jasna vizija” o ruskim ambicijama i da je “cilj Rusije iskorjenjivanje slobodne Ukrajine i stvaranje Europe u kojoj je ‘moć ispravna'”. Pozvao je na “upornost” u obrani slobode i demokracije, ističući da se ne smije dopustiti da se Europa vrati u tamu prošlosti.
Upozoravajući na novu realnost, švedski ministri pozivaju na preispitivanje tradicionalnih koncepata neutralnosti i jačanje obrambene sposobnosti. Švedska se suočava s promjenama u globalnom okruženju i aktivno se priprema za potencijalne sukobe u budućnosti.
