Ministrica Brnjac o spornom dočeku vaterpolista: Netko može, a netko ne može ili ne želi

Podsjetimo, vaterpoliste su dočekali Šibenik, Dubrovnik, Split, ali ne i Zagreb. Svečano su dočekani u zračnoj luci, ali velikog dočeka na Trgu bana Jelačića nije bilo. Mnogi su zbog toga uputili niz kritika na račun gradskih vlasti i zapitali se tko je kriv.

Ministrica Brnjac čestitala je zlatnim vaterpolistima na odličnom rezultatu na Svjetskom prvenstvu te Hrvatskom vaterpolskom savezu koji je u vrlo kratkom roku organizirao Europsko prvenstvo.

– Vlada je financijski poduprla događanje s 4,5 milijuna eura i organizirali smo predivan doček Barakuda u Banskim dvorima, gdje su im uručene državne nagrade za europsko srebro oko 82 tisuće eura i za svjetsko zlato gotovo 250 tisuća, rekla je Brnjac.

Na kritike da je riječ o malim novčanim nagradama, Brnjac je odgovorila kako su nagrade definirane zakonom i pravilnikom te su ujednačene za sve sportove. Istaknula je i kako je Vlada ujednačila nagrade za pojedinačne sportove i za ekipne sportove.

Rekordna ulaganja u sport u mandatu ove Vlade

– Prije su ekipni dobivali manje, sada smo to ujednačili. Cilj nam je da svugdje jednako tretiramo naše sportašice i sportaše i mi smo upravo kroz Zakon o sportu prvi put donijeli i Nacionalnu stipendiju. Žalosti me da su neki gradovi, recimo sportska zajednica Grada Zagreba, ukinuli svoju stipendiju čim je stupila Nacionalna stipendija. Mi financiramo oko 2000 naših sportašica i sportaša prve, druge i treće kategorije.

Dodala je kako je Vlada uvela i trajnu naknadu za trenere.

– Do sada su bile samo trajne naknade za sportaše i tu izdvajamo oko 4 milijuna eura. Također smo uveli i mirovinsko i zdravstveno plaćanje za sportaše, rekla je Brnjac.

Istaknula je da se ove godine izdvaja rekordan iznos za sport – više od 111 milijuna eura.

– Kad pogledate koliko ide za krovno udruženje, to je oko 53 milijuna eura, a samo za Hrvatski olimpijski odbor oko 43 milijuna, gdje mi kao država financiramo našim sportašicama i sportašima sve što im je potrebno za rad, od priprema, opreme, putovanja, rekla je ministrica.

Prvi put kroz Zakon, rekla je Brnjac, omogućeno je i financiranje županijskim sportskim zajednicama diljem Hrvatske i za to je Vlada osigurala oko 4 milijuna eura.

– Mi od 2018. financiramo i sportsku infrastrukturu. Cilj Vlade je da se ulaže u sportsku infrastrukturu, da se sportom može baviti svatko – od rekreativaca do profesionalca. Diljem Hrvatske uređeno je 250 objekata. Samo ove godine imamo oko 10 milijuna eura na raspolaganju za sportsku infrastrukturu, ali mi financiramo i velika sportska događanja s oko 30 milijuna eura, rekla je Brnjac.

Novi stadion na Maksimiru

U Banskim dvorima danas će se potpisati Sporazum o rekonstrukciji Gradskog stadiona Maksimir i izgradnji, odnosno rekonstrukciji objekata Katoličke crkve u Zagrebu. Vlada, Zagrebačka nadbiskupija i gradske vlasti početkom prosinca dogovorile su se o zemljištu na kojem se nalazi stadion. Sporazum uključuje darovanje tog crkvenog zemljišta Gradu, a zauzvrat će Grad i država nadbiskupiji dati deset zemljišta na kojima će biti podignute crkve.

Brnjac je rekla kako je kroz Zakon o sportu prvi put omogućeno da Vlada donese odluku koje su sportske građevine od nacionalnog interesa, na prijedlog saveza i krovnog udruženja.

– Osigurali smo u proračunu sredstva, u prvom koraku 27 milijuna eura za daljnju izgradnju. Očekujemo svakako i partnere, kao što je Grad koji je vlasnik infrastrukture, zatim HNS, klubovi, razni privatni investitori koji će se moći uključiti. Potpisivanjem sporazuma između Zagrebačke nadbiskupije, Vlade Republike Hrvatske i Grada Zagreba, zadnji korak omogućuje otklanjanje svih prepreka imovinskopravnih odnosa koji su bili na stadionu Maksimir. Ovim korakom Vlada zaokružuje jednu veliku cjelinu kojom osigurava da investicija može krenuti, rekla je Brnjac.

Istaknula je da neće stati na stadionima.

– Poslije se kreće na druge sportove, gdje će savezi predlagati zajedno s krovnim udruženjem koji su to projekti i kreće se u financiranje na druge sportske infrastrukture, rekla je ministrica.

Ulaganja u cjelogodišnji turizam

Vlada se kroz Strategiju razvoja održivog turizma fokusirala na razvoj zdravstvenog turizma.

– Zdravstveni turizam bez injekcije grantova i ulaganja od strane države nije moguć, a znali smo da je to nešto jako dobro, motor daljnjeg razvoja cijelih regija koji rasterećuje zdravstveni sustav, koji omogućuje da nam ostaju raditi kvalitetni liječnici, fizijatri i svi ostali u specijalnim bolnicama, koji omogućuje da se razvijaju proizvođači i malo i srednje poduzetništvo. Znači, tako stvaramo jednu funkcionalnu cjelinu, funkcionalne regije koje će gospodarski rasti, rekla je Brnjac istaknuvši da je riječ o cjelogodišnjem turizmu.

Vlada je s Komisijom ispregovarala nikad veća sredstva za zdravstvo, oko 61 milijun eura.

– Ekonomski institut je napravio analizu da pokaže koliko investicije od 60 milijuna eura znače u zdravstvenom turizmu. On generira 1,13 milijardi eura. Tako da smo u državnom proračunu osigurali dodatnih 60 milijuna eura, tako da možemo isfinancirati sve one koje su prošle na natječaju, zadovoljili kriterije zelene i digitalne tranzicije i da možemo reći da smo obuhvatili najveći dio svih tih investicija, rekla je Brnjac. Otkrila je da bi svi ti projekti trebali biti gotovi do kraja 2026. godine.

Hrvatska je imala odličnu turističku godinu, najbolju predsezonu i posezonu. Brnjac je naglasila kako je cilj rasteretiti nekoliko glavnih ljetnih mjeseci jer veliki broj destinacija više ne može priuštiti toliki intenzitet i toliki broj dolazaka.

Ministarstvo turizma krenulo je ranije u promociju predsezone i posezone, ali i Hrvatske kako cjelogodišnje turističke destinacije.

– Naravno da tu imamo adute kao što je zdravstveni turizam, ali i naša prirodna bogatstva, kulturna bogatstva, outdoor aktivnosti, aktivni turizam. Odradili smo brojne sajmove već prošle godine, u Londonu, Milanu, Münchenu. Slijede sajmovi u Berlinu i Napulju, rekla je ministrica.

Ministrica turizma u Münchenu je primila Kristofor medalju kao priznanje za predanost razvoju održivog turizma.

Lokalna samouprava sama može razvijati turizam

– Mi smo s reformom krenuli 2020. za vrijeme najveće zdravstvene krize jer smo uvidjeli da ovako dalje nije moguće. Uhvatili smo se u koštac s tim vrućim krumpirom. Zakon je samo kruna te reforme. Zakon koji uzima u obzir specifičnosti organizacije turističkih zajednica, ali i ovlasti jedinica lokalne i regionalne samouprave. Kroz ovaj zakon postižemo tri bitne stvari. Glavni cilj je sačuvati naše prirodne i kulturne resurse. Drugi cilj je bio da imamo zadovoljno lokalno stanovništvo. Bez zadovoljnog lokalnog stanovništva ne možete imati treći cilj, a to je zadovoljnog turista, rekla je Brnjac.

– Omogućili smo gradonačelnicima, načelnicima i županima u da uzmu volan u svoje ruke. Na taj način razvijate turizam u održivom smjeru gdje možete vidjeti koliko čega možete podnijeti i kako dalje planirati. Uz te planove upravljanja koji će se donositi četiri godine, kroz satelitski račun održivog turizma moći ćete pratiti kroz sve parametre jeste li se pomakli u pozitivnom smjeru, koje značajne iskorake ste napravili, što još treba napraviti, dodala je ministrica Brnjac.