Nakon kraja hladnog rata, mnogi su se nadali da će svijet kročiti putem mira i stabilnosti. No, današnja sigurnosna situacija ukazuje na potpunu suprotnost. Sve više pažnje privlače nemiri i sukobi koji ne samo da potresaju pojedine regije, već imaju potencijal da destabiliziraju globalnu ravnotežu.
Agresija Rusije na Ukrajinu, koja je praktički započela još 2014. godine, a kulminirala 2022. izazvala je ozbiljnu zabrinutost u međunarodnoj zajednici. Ovaj sukob, koji je eskalirao aneksijom Krima, podsjetio je svijet na opasnosti koje nose teritorijalne pretenzije i agresivno ponašanje. Istovremeno, sukob Izraela i Palestine, koji traje desetljećima, ponovno je aktualiziran, ostavljajući u svojoj sjeni strah za globalnu sigurnost.
Rezultat ovih sukoba nije samo lokalna nestabilnost, već i širi utjecaj na međunarodne odnose. Sve veći broj država osjeća potrebu za jačanjem vojnih saveza kako bi se suprotstavile prijetnjama koje su se ponovno pojavile na globalnoj razini. Taj trend jačanja vojnih saveza može dovesti do dodatne polarizacije i rivalstva između svjetskih sila, što bi moglo dodatno pogoršati već napetu situaciju.
Suverenisti prije tri godine predložili uvođenje vojnog roka
Ruska agresija na Ukrajinu gurnula je neutralne skandinavske države Finsku i Švedsku pod okrilje NATO-a, Švedska je odlučila vratiti obvezni vojni rok, a istim su putem krenule Litva i Gruzija.
Ponovno uvođenje vojnog roka sve je aktualnija tema u Republici Hrvatskoj, a za komentar potražili smo zastupnika Suverenista, Marka Milanovića Litru koji kaže da ponovno uvođenje obveznog vojnog roka u Hrvatskoj nadilazi obična politička prepucavanja, jer ono pogađa u srž našeg nacionalnog ponosa, jedinstva i spremnosti među mladima. Naglašava da su inicijativu ponovnog pokretanja obaveznog vojnog roka pokrenuli upravo Hrvatski suverenisti još prije tri godine.
“Ta je inicijativa duboko ukorijenjena u dokazanoj hrabrosti i duhu demonstriranom tijekom naše slavne ratne povijesti i Domovinskog rata, u vremenima kada je naš narod, suočen sa strahovitim izazovom agresije srbočetnička i JNA, pokazao neviđenu hrabrost, dovodeći do slavne pobjede je kamen temeljac naše slobode. Ta je epoha ne samo oslobodila našu domovinu, nego je i potaknula našu odlučnost da zaštitimo svoj suverenitet, vrijednosti i način života.” – naglašava zastupnik Suverenista.
Hrvatskoj je potreban pravi vojni rok, a ne ovo što Vlada predlaže
Obavezno služenje vojnog roka u Republici Hrvatskoj suspendirano je i obustavljeno 2008. godine. Ministar obrane Anušić najavio je vraćanje obaveznog služenja vojnog roka u dosta izmijenjenom obliku u odnosu na onaj koji je bio od 1996. do 2008., a trajao bi tri mjeseca i prema uzoru na služenje vojnog roka u Švicarskoj i Austriji, postojao bi priziv savjesti. “Taj put do danas bio je pokvaren političkim spletkarenjima kojima se nastojalo potkopati samu bit onoga što obvezni vojni rok simbolizira za Hrvatsku. Trenutni prijedlog vlade Andreja Plenkovića daje zabrinjavajuću sliku, tretirajući ponovno uspostavljanje vojnog roka kao puki politički alibi, lišen istinske namjere da se naša mladež pripremi za realnost obrane. Ovaj površni pristup, čiji je cilj prikupljanje jeftinih političkih bodova iskorištavanjem domoljubnih osjećaja, u oštroj je suprotnosti s dubokim značenjem vojne službe za tkivo naše nacije.” – prokomentirao je Milanović Litre.
Osvrćući se na razdoblje koje je prethodilo zamrzavanju vojnog roka 2008. godine, Milanović Litre kaže da postaje vidljivo da je sustav već bio nagrizen iznutra. Ročnici su rutinski slani kući svakog vikenda kako bi se smanjili troškovi, mnoštvo medicinskih izuzeća bilo je odobreno, a ogromna većina mladih pozivala se na priziv savjesti i zaobišla službu, odlučivši se umjesto za takozvanu civilnu službu, kojoj je često nedostajala strogost i disciplina sastavni dio vojne obuke. Ova popustljivost i nevoljkost da se suprotstave prizivima savjesti značajno su oslabili utjecaj i integritet službe.
Ponavlja kako su Suverenisti kada su predlagali obavezni vojni rok, tom problemu htjeli ozbiljno pristupiti, “U svjetlu ovih izazova, naš poziv za ponovnu uspostavu obveznog služenja vojnog roka vođen je vizijom koja poštuje naslijeđe naših predaka i nesalomljiv duh demonstriran tijekom naše borbe za neovisnost. Zamišljamo sustav u kojem se priziv savjesti rigorozno ispituje, posebno u trenucima potencijalne opasnosti u kojem se Europa nalazi, i u kojem se neutemeljeni prizivi potpuno odbijaju. Cilj nam je odgojiti generaciju mladih Hrvata koji nisu samo dobro pripremljeni za obranu naše nacije, već su prožeti i dubokim osjećajem nacionalnog identiteta, zajedništva i odgovornosti.”
Ova ideja nailazi da dosta kritika s ljevice, koja smatra da ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka vraća društvo u prošlost te da je cilj mladiće koji su obveznici slati u rat, međutim Milanović Litre odgovara da su te kritike deplasirane i poručuje: “Ova inicijativa nije pogled unatrag, već korak prema osiguranju naše budućnosti — budućnosti u kojoj Hrvatska stoji otporna na vanjske prijetnje, vjerna svom identitetu i ponosna na svoje nasljeđe. Dok se snalazimo u složenostima geopolitčkih problema, ne dajmo se pokolebati političkim igrama, nego ostanimo postojani u svojoj predanosti živoj, sigurnoj i samodostatnoj Hrvatskoj, utemeljenoj na načelima koja su održala našu naciju kroz stoljeća.
Zajedno prihvatimo ovaj ključni trenutak kako bismo iskovali put snage, jedinstva i trajnog suvereniteta za generacije koje dolaze.”
Izvor: IzboriHR
